Da li je cjepivo smanjilo izglede za rast cijene zlata ili cijena pada kroz snažne odljeve iz ETF-ova?!

- Komentari (0)
Da li je cjepivo smanjilo izglede za rast cijene zlata ili cijena pada kroz snažne odljeve iz ETF-ova?!

Da li je cjepivo smanjilo izglede za rast cijene zlata ili cijena pada kroz snažne odljeve iz ETF-ova?!

Analitičar za plemenite metale Marcus Garvey iz agencije Macquarie smatra da će investitori tijekom zime svjedočiti bitki između kratkoročnih COVID-19 izazova i dugoročnijeg trenda. Garvey smatra kako se iduće godine može očekivati globalni gospodarski rast.  Ipak valja naglasiti kako su nedavnu rasprodaju na tržištu zlata uglavnom predvodili investicijski fondovi čijim se udjelima trguje cijenom zlata na burzi (ETF). Podsjetimo, upravo je njihova potražnja u prvom polugodištu uzrokovala ovogodišnji skok cijene.

Čak centralne banke u kolovozu su po prvi puta nakon godinu i pol dana počele sa rasprodajom zlata, pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato (WGC).

Trenutno se zlato prodaje ali ono ne nestaje, netko drugi ga kupuje po nižim cijenama. Danas popodne, unca zlata na spot tržištu košta svega 1.809 američkih dolara (-1,5% u odnosu na prethodni dan).  U roku od tjedan dana cijena zlata pala je za 70 dolara.

Uslijed pada cijene zlata, mnogi su ulagači prodali i dionice najvećeg zlatnog ETF-a, SPDR Gold Shares (oznaka GLD). Njihove količine zlata su se smanjile za 1,7 posto ili oko 21. tonu na 1.213,17 tona u posljednjih sedam dana. To je neto odljev od 835 milijuna USD. Svaka dionica fonda službeno se deponira s desetinom unče zlata.

Posljednjih mjeseci ti su ETF-ovi omiljeni instrument novih američkih ulagača za špekulacije s derivatima plemenitih metala putem modernih platformi kao što su Robinhood, E-Trade ili Public. A njihovo ponašanje pri kupnji zasigurno je u posljednje vrijeme snažnije utjecalo na cijenu zlata.

Ali, podršku na tržištu bi mogle dati Indija i Kina, najveći svjetski potrošači zlata. Kupci iz obje države suzdržavali su se od sudjelovanja u ovogodišnjem usponu cijene, s obzirom da je globalna potražnja za nakitom u trećem tromjesečju srezana za 29 posto, pokazuju podaci WGC-a.

Međutim, prosječna cijena zlata u Indiji i Kini u odnosu na cijene na međunarodnom tržištu vratila se blizu predpandemijskih razina, upozoravaju analitičari američke banke Goldman Sachs. Rhona O’Connell, analitičarka brokerske tvrtke StoneX, ističe da bi potražnja iz Kine i Indije mogla rasti kako ubrzava prodaja zlata koje drže ETF-ovi. Istovjetni slučaj dogodio se prije sedam godina kada se cijena zlata ispuhala.

S obzirom da se ulaganje u zlato smatra zaštitom od inflacije, zlato bi se moglo oporaviti ako inflacija u najvažnijim gospodarstvima ubrza, a središnje banke zaostanu u podizanju kamatnih stopa. Naime, pad inflacijski prilagođenih, odnosno „realnih“ kamatnih stopa bio je također jedan od ključnih pokretača ovogodišnjeg porasta cijene zlata. U Goldman Sachsu smatraju da je globalni „rizik od inflacije veći nego ikad u razdoblju od 70-ih godina“ zbog najavljenih javnih ulaganja u projekte „zelenog gospodarstva“ u Kini, Europi i SAD-u.

U Goldmanu predviđaju da će cijena unce dosegnuti 2300 dolara u idućih nekoliko mjeseci. U Citibanku prognoziraju da će cijena zlata tijekom 2021. dosegnuti novu rekordnu razinu, s obzirom da kupnje obveznica od strane središnjih banaka i dalje pritišću prinose prema nuli. No, Marcus Garvey iz banke Macquarie smatra kako je povezivanje kretanja cijene zlata s inflacijom pretjerano pojednostavljivanje tržišnih mehanizama. Dok stručnjaci iz WGC-a smatraju da ćemo uskoro ponovo doživjeti nagli porast cijene zlata. Procjenjuje se da će unca dosegnuti rekorne cijene od 2.500 USD.

Tko će biti u pravu ostaje neizvjesno. To što nam je svima iz prošlosti poznato jeste da je zlato preživjelo sve gospodarske i ekonomske krize, kao što je npr. velika industrijska (gospodarska) kriza (1929–33) - najveći poremećaj u svjetskom gospodarstvu potkraj 1920-ih i početkom 1930-ih, štednja kriza u SAD-u 1980-te, latinsko-američka kriza između 1970. i 1980-ih, japanska bankarska kriza u 1990-tih, azijske krize u 1997. i 1998-ih, kriza u Rusiji između 1998. i 1999-ih, financijska kriza s početkom u 2007. godini (subprime kriza), sve ratove i dolazalo se kao najbolji čuvar imovine u kriznim vremenima.

Zlato nije na visini zbog Covida. Covid-19 je dio razloga, ali to nije stvarni uzrok. To što se događa jest da su vlade, a naročito centralne banke reagirale na Covid-19 tiskajući ogromne količine papirnatog novca. Vlade država se susreću s velikim deficitom, dok centralne banke ispisuju novac kako bi unovčile te deficite, u čemu prednjače Savezne rezerve. Sve u svemu, radi se o tiskanju novca. To je inflacija koju centralne banke stvaraju kako bi unovčile državni dug, što je odgovor na Covid-19, koji pomaže u povećavanju cijene zlata ili nakon ogromne količine rasprodaje do korekcije cijene. 

Unatoč padu cijene zlata u posljednjih dvadeset godina, cijena zlata ostvarila je godišnji rast u prosjeku od 11%.

NAŠA PREPORUKA:

Investirajte tj. kupujte zlatne poluge u visini do maksimalno 30% vaše imovine. Ne investirajte u zlato kratkoročno, pošto ste onda u ulozi ulagača za špekulacije. Zlato već stoljećima služi ljudima kao "sigurna investicija" za novac. Unatoč svim ekonomskim i financijskim krizama, zlato je sigurna mogućnost zaštite od opadanja vrijednosti valuta. Iz toga razloga investirajte u zlato dugoročno kako bi ste profitirali od korekcije tj. pada cijene zlata. A o tome smo neodavno pisali, čitaj OVDJE (Da li je sada dobar trenutak za kupovinu investicijskog zlata?!)

Za više informacija i besplatni savjet, obratite nam se u povjerenju na tel. br.: +385 (31) 411 358 ili pište nam na sljedeći emajl: info@croaurum.hr

Vaš specijalist za investicijsko zlato Cro Aurum.

Komentari (0)